dj cert passed growth code passed

CTA – O, moje putovanje

Prošlo je 22 godine od moje prve edukacije iz oblasti Transakcione analize, a smatram da je ovaj humanistički pravac značajno uticao na oblikovanje mog ličnog stava i razvoj profesionalne perspektive. 

Iako sam se isprva edukovala za psihoterapeuta, nakon promene u karijeri i preusmerenja na rad u Ljudskim resursima, zainteresovala sam se za primenu TA u organizacijama

Ta priča dobila je novu dimenziju u martu 2022. godine kada sam postala međunarodno sertifikovani organizacioni transakcioni analitičar, CTA – O. U mojoj komisiji su bili priznati međunarodni učitelji i treneri u oblasti Organizacione Transakcione analize iz Južnoafričke Republike, Indije i Holandije. 

Priprema za polaganje međunarodnog ispita je za mene predstavljala istovremeno putovanje u središte sebe i u najšire vidike mojih profesionalnih interesovanja. Pored intenzivnog učenja i primene znanja u radu sa klijentima u organizaciji, podjednako intenzivno sam radila na jačanju ličnih potencijala za prisutnost, autentično izražavanje i povezivanje sa drugima. 

Ispit je bio potvrda moje spremnosti da u profesionalnom kontekstu samostalno primenjujem Transakcionu analizu, ali sam usput dobila i dragocena saznanja o svojoj hrabrosti, strpljenju i istrajnosti.

Danas sam jedini međunarodno priznati organizacioni transakcioni analitičar na ovim prostorima, a nadam se da će nas uskoro biti više. 

Danijela Duric cert
Strukturiranje vremena u timu

Strukturiranje vremena u timu

        Ko još nije osetio efekte konflikata na radnom mestu na pojedinca, tim i organizaciju? Nekada su konflikti put da se reše izazovi na novi način koji sve u timu pokreće ka boljem performansu i dovode do sjajnih rezultata. Na žalost, nekada nisu. Dugo ostajanje u konfliktu bez rešenja ume da iscrpi zdrave snage tima i da negativno utiče na sinergiju.

        Transakciona analiza nas uči da postoji šest načina da se struktuira vreme, idući od povlačenja od drugih, koje karakteriše odsustvo interakcije, preko predvidljivih radnji kao što su rituali, zatim razonode koje često podrazumeva neobavezno ćaskanje za vreme pauze ili pre početka neke aktivnosti, kao što je na primer sastanak. Onda dolaze na red psihološke igre koje predstavljaju niz verbalnih razmena (transakcija) koje vode ka predvidljivom, neprijatnom ishodu za učesnike i udaljavaju nas od rešavanja problema. Intimnost obezbeđuje bliskost, i u poslovnom setingu je vidimo kao otvorenu, autentičnu razmenu koja vodi ka postizanju konstruktivnih rešenja i odnosa.

        Svaki od ovih načina strukturiranja vremena ima svoje mesto u dinamici tima. Povlačenje je potrebno za samorefleksiju, odmor i kreativno stvaranje. Rituali i razonode pomažu da se upoznamo sa okruženjem i ljudima i da prepoznamo gde ima prostora za bliskost. Aktivnosti su onaj deo usmerenog rada ka cilju, što je svakako poželjno na radnom mestu. Psihološke igre su svaki put prilika da prevaziđemo zastarela uverenja o sebi i drugima i uđemo u bliskost, gde obe strane mogu da se autentično izraze i gde dobijamo priliku da proizvedemo najbolja rešenja.

        Zamislimo tipičnu situaciju na poslu. Menadžer pred tim postavlja zahtev da se završi određena aktivnost. Zaposleni smatra da je zadatak trivijalan i da samo troši dragocene vreme potrebno za rad na drugim stvarima, neverbalno negoduje, ali ne izražava neslaganje transparentno već zadatak preuzima. Međutim, na narednom sastanku, nadređeni shvati da zadatak nije završen, jer zaposleni nije stigao da ga uradi. Menadžer je ljut i osuđuje ponašanje zaposlenog, koji se pravda da je pretrpan poslom i da je to razlog zašto ne postiže. U pomoć priskače neko iz tima, da preuzme zadatak. Neko drugi iz tima pokreće temu velikog obima posla, ostali članovi tima ćute. Posledično, sastanak koji inače traje pola sata, sada traje sat, agenda je zapostavljena i čak i nakon sastanka članovi tima prepričavaju šta se dogodilo, i dalje fokusirani na događaj, umesto na posao. U timu konflikti i psihološke igre, koje ih često prate, dovode do toga da se pažnja tima skrene sa zadatka. Ukoliko koristimo koncepte Organizacione TA, lako ćemo prepoznati da  su zaposleni na početku radna grupa usmerena na zadatak (sastanak), ali da tokom sukoba u timu oni postaju procesna grupa. To znači da energija koju su koristili za obavljanje zadataka se sada koristi u konfliktu u želji da ga reši. Dobro je kada su takve situacije jednokratne i kada tim kroz proces dodje do rešenja. Izazovi nastaju onda kada se iste ili slične situacije ponavljaju sa unapred podeljenim ulogama i predvidivim ishodom. U tim situacijama tim iznova koristi energiju na razrešenje konfliktne situacije bez mnogo uspeha, što utiče na moral i produktivnost u timu. 

        Promenom ovog obrasca, dolazimo do bliskosti, koju karakteriše autentično izražavanje i građenje odnosa koji su podržavajući i transparentni, bez skrivene agende i manipulacija. U osnovi, mi znamo da su i menadžer i zaposleni u našem primeru u mogućnosti da biraju svoj odgovor (transakcioni odgovor) na obraćanje sagovornika (transakcioni stimulus), ali dok to ne osveste, skloni su da koriste ustaljene obrasce komunikacije. Ovaj sukob se dešava između menadžera i zaposlenih, i može ukazati na nedostatak strukture, specifičan stil liderstva i samim tim izbor stila komunikacije u timu.

        Osnivač Transakcione analize, Erik Bern je izračunao da imamo 6,600 opcija u komunikaciji i da imamo tri osnovna tipa poruka u komunikaciji: paralelne, složene i skrivene transakcije. Svaka od njih ima svoju funkciju, i korišćenjem tih znanja možemo značajno uticati na konstruktivno razrešenje konflikata u timu. HR profesionalcima i liderima su ova znanja dragocena. Uz razumevanje strukture i dinamike grupa i organizacije kao okvir za dijagnostiku i svaku intervenciju, neki od osnovnih koncepata u Transakcionoj analizi, kao što su transakcije i psihološke igre, mogu podržati razvoj grupe u pravcu pronalaženja konstruktivnih rešenja za izazove sa kojima se susreću, čime se oslobađa značajno vreme za usmerene aktivnosti i rad tima.

        Ako vam ovi koncepti zvuče korisno i praktično primenljivo za rad sa timovima i organizacijama – pročitajte nešto više o našem međunarodno priznatom Team Coaching programu koji realizujemo u saradnji sa Intact Akademijom.

5 razloga zašto novogodišnje odluke postanu ne učinkovite

5 razloga zašto novogodišnje odluke postanu ne učinkovite

        Ko još uvek nije, barem jednom, doneo novogodišnju odluku? I? Šta se onda dogodilo? Prema istraživanjima novogodišnje odluke već polovinom januara izgube snagu pred naletom svakodnevice. Svega 20% novogodišnjih odluka se zaista i realizuje. Zašto je to tako? 

    1. Spoljašnja nasuprot unutrašnjoj motivaciji

Kako je vaša odluka formulisana? Ukoliko ona podrazumeva šta ne treba da radite, pitajte se šta želite da radite. Odluka koja je afirmativno postavljena vam daje pravac u kom želite da se krećete. Reči poput prestati, morati, trebati, predstavljaju pritisak i pozivaju na prilagođavanje, što koči naše zdrave, kreativne snage i smanjuje šanse da ćemo uživati na putu ostvarenja tog cilja.

Zapitajte se, kako biste pomogli nekoj vama dragoj osobi da formuliše ciljeve ili možda detetu? Iskoristite tu inspiraciju da se prema sebi postavite afirmativno i podržavajući.

    1. Formulacija odluke

Kako je vaša odluka formulisana? Ukoliko ona podrazumeva šta ne treba da radite, pitajte se šta želite da radite. Odluka koja je afirmativno postavljena vam daje pravac u kom želite da se krećete. Reči poput prestati, morati, trebati, predstavljaju pritisak i pozivaju na prilagođavanje, što koči naše zdrave, kreativne snage i smanjuje šanse da ćemo uživati na putu ostvarenja tog cilja.

Zapitajte se, kako biste pomogli nekoj vama dragoj osobi da formuliše ciljeve ili možda detetu? Iskoristite tu inspiraciju da se prema sebi postavite afirmativno i podržavajući.

    1. Realističnost ciljeva

Naravno da za sebe želimo najbolje, međutim, koliko odluka ili ciljeva je realno da pred sebe postavimo za jednu godinu? Prepoznajte one ciljeve koji su zahtevni i razložite ih na specifične zadatke ili faze koje korak po korak dovode do cilja.

Prepoznajte ciljeve koji su nejasno postavljeni. Da rastem i razvijam se ne znači još uvek ništa. U čemu? Zašto? Koliko? Kada? Na koji način? Kako ćete znati da ste to postigli?

    1. Afirmacije i nagrade

Kome služi ovaj vaš cilj? Ukoliko je za vas, i ukoliko ga ostvarite, kako ćete sebe nagraditi? Postavljanjem nagrade za sebe- od sebe, mobilišete svoje zdrave snage i gradite poverenje da će na kraju nekog izazovnog zadatka uslediti nešto što ćete sebi da priuštite. Budite realni, i odgovorni prema ispunjenju te nagrade.

I ne samo to, pohvalite sebe za svaki napredak koji uradite. Priznajte sebi svoju vrednost. Zagrlite se. Pokažite da ste na sebe ponosni.

    1. Susret sa preprekama

Ukoliko očekujete da će put ka sprovođenju vaše novogodišnje odluke biti ravan i jednostavan, verovatno se varate. Tu je i svakodnevica, mnogo drugih aktivnosti koje ste prihvatili, različite okolnosti. I, šta radite u situaciji kada sebe sabotirate u ispunjenju novogodišnje odluke? U takvim trenucima je važno da zajedno sa neuspehom izbegnete da precrtate i sve ono dobro što ste do tada uradili. Pogledajte situaciju kakva jeste. Priznajte sebi sve ono dobro što ste uradili, prepoznajte gde ste pogrešili, ili šta niste predvideli. Korigujte svoj cilj. To je vaš cilj. Vi možete prilagoditi cilj ili postaviti novi rok za realizaciju.

Kako biste prevazišli ove prepreke, možete koristiti putokaz za ispunjenu godinu kao vodič kroz proces.

I za kraj, iako nas kraj godine inspiriše na samorefleksiju i postavku godišnjih ciljeva, neki ljudi jednostavno ne žele da svoje ciljeve postavljaju u decembru. Možda vam više leži da o svojim odlukama razmišljate za vreme letovanja ili pred svoj rođendan. To je sasvim u redu. Vi birate kada je pravo vreme za novu odluku.

Radni stilovi - Tajna našeg uspeha na poslu growth code

Radni stilovi – Tajna našeg uspeha na poslu

        Postoje koncepti u Organizacionoj Transakcionoj analizi za koje kažem da se mešaju u sve aspekte našeg ponašanja na poslu. Jedan od njih su radni stilovi. Radni stil utiče na sve oblasti našeg ponašanja na poslu: kako komuniciramo, kako uspostavljamo odnose sa drugima, kako pristupamo ostvarenju ciljeva, kako upravljamo svojim vremenom, rešavamo konflikte, upravljamo stresom… lista je poduža. Postoje i opravdani razlozi zašto.

        Radni stilovi se originalno nazivaju Drajveri. Otkrio ih je Taibi Kahler i opisao kao jednu vrstu leka koji osoba prepisuje sebi ne bi li se izborila za osećaj da je OK. Ovaj koncept je dalje razradila Julie Hay uvodeći naziv radni stilovi. Hay piše o drajverima kao o praznoverju: ljudi se ponašaju na način za koji veruju da će im pomoći da izbegnu probleme ili steknu poštovanje, kao što su ih nekad učili važni odrasli u njihovom životu. Ukoliko je situacija stresna, ljudi se više oslanjaju na drajver, investiraju više energije u njega, što stvara začarani krug stresa. Svaki drajver ima svoju dobru i svoju lošu stranu. Dobra strana je radni stil i pojavljuje se u situacijama kada je nivo stresa prihvatljiv. Pod stresom, radni stil postaje imperativ ili ultimatum koji osoba postavlja sebi, u nadi da će tako zaslužiti da je OK.

        Predstaviću vam ukratko pet radnih stilova.

        Budi savršen! Najveća snaga ovog radnog stila je dobra lična organizacija i preciznost. Sa ovim radnim stilom kao dominantim, osoba će težiti savršenstvu, vodeći računa o detaljima i težeći da dostigne najviše standarde radnog učinka. Posebnu pažnju će pridavati pripremi i planiranju. Kada radni stil pređe u drajver, osoba će pokazati sklonost da kasni. Uzro tome može biti težnja da se proveri svaki, pa i najmanji detalj kako bi se izbegle greške, i kako bi na kraju sve dobilo željeni izgled. Na menadžerskoj poziciji ovo će se ispoljiti kao micromanagement. Može se dogoditi da postavi visoke standarde i očekivanja od tima, čak i za manje važne projekte, čime se lični doživljaj stresa ”preliva” putem visokih očekivanja i na članove tima.

        Požuri!  Najveća snaga ovog radnog stila je produktivnost. Zaposleni sa ovim radnim stilom kao dominantnim izuzetno cene vreme, fokusirani su  na prioritete, konstruktivno reaguju na kratke rokove i mogu da završe više stvari za kraće vreme. Može se reći da najveći nalet energije osećaju kada se približe roku. Nestrpljenje je prvi signal da ovaj radni stil prelazi u drajver. Konstantna žurba često dovodi do grešaka. Usled zauzetosti poslom, na radnom mestu se može dogoditi da ne odvoje vreme za upoznavanje sa drugima.

        Budi jak! Najveće prednosti ovog radnog stila su pouzdanost i odgovornost. Zaposleni sa ovim radnim stilom kao dominantnim su zvezde kriznog managementa. Imaju tendenciju da zadacima i situacijama pristupaju racionalno, koristeći se logikom. Spremnije od drugih preuzimaju na sebe donošenje i komunikaciju nepopularnih odluka, kao i upućivanje konstruktivnog i iskrenog fidbeka. Pod stresom, mogu ostaviti utisak distanciranosti i odvojenosti od ostalih, u želji da sakriju svoje emocije, smatrajući ih za slabost.

       Udovolji! Prednosti ovog radnog stila su timski rad, empatija i fleksibilnost. Osobe kod kojih je ovaj radni stil dominantan doživljavaju ljude kao najveću vrednost. Njihovo interesovanje za druge je autentično i neusiljeno. Skloni su da ne pitaju i da odrađuju stvari radeći u interesu drugih ljudi, onako kako misle da bi drugi želeli. Lako se prilagođavaju potrebama drugih ljudi. Najveći izazov ovog radnog stila je asertivnost.  Kada su pod stresom, ljudi sa Udovolji radnim stilom kao dominantnim, imaju teškoće da kažu Ne ili da pregovaraju kako bi se izborili za svoje potrebe ili ciljeve. Može im biti neprijatno da upute direktan i konstruktivan fidbek. U stresnim situacijama prebrzo nude kompromis, izbegavajući razmenu suprotstavljenih mišljenja.

       Trudi se! Ovaj radni stil krasi zalaganje. Najveći priliv energije oseća na početku novih projekata ili pri ulasku u nove zadatke i uloge.  Ljudi sa dominantnim radnim stilom trudi se vole da preuzimaju na sebe nove aktivnosti i nove projekte. Otvoreni su i imaju brojna, raznolika interesovanja. Za njih je učestvovati daleko važnije nego pobediti, tako da se može dogoditi da ulaze u projekte uživajući u procesu, posebno na početku, otvarajući brojne perspektive, rešenja i pristupe. Skloni su da kreativno pristupaju temi ili problemu, eksperimentišu sa novim pristupima i mapiraju čitav spektar novih rešenja. Pod stresom, ovaj drajver vodi ka odustajanju i komplikovanju jednostavnih stvari (”tzv. Izmišljanje tople vode”). Zbog poleta i entuzijazma u susretu sa novim stvarima, osoba može preuzeti na sebe više, iako objektivno nema više prostora za nove zadatke.

       Za kraj, ni jedan radni stil nije bolji od drugih. Međutim, jednostavnim uvidom u prednosti svakog od njih, lako možemo zaključiti u kojim poslovnim situacijama svaki od njih dovodi da budemo maksimalno produktivni i konstruktivni. Neka od pitanja na koja vam mogu pomoći da pronađete odgovor su: Kako radnim stilom ovladati u trenutku kada je na granici da pređe u drajver? Koji je moj dominantni radni stil? Koji su radni stilovi našeg tima? I kako možemo njima ovladati u stresnim situacijama i izaći iz začaranog kruga konflikata, stresa i nerazumevanja na radnom mestu?

Veštine komunikacije iz ugla Transakcione analize, I deo

Veštine komunikacije iz ugla Transakcione analize, I deo

        ”Ono što treba da se postigne u radu sa Vama jeste da oni razviju proaktivnost.”, kaže menadžer i osetim kako me ovom porukom poziva da klimnem glavom i složim se, kao svako dobro vaspitano dete pred autoritetom. Kao što očekuje i od članova tima, da saslušaju njegove zahteve, da se slože i da urade kako im se kaže.

        Ima li prostora u takvoj relaciji za željenu proaktivnost? A za kreativnost? Inovativnost? Može li trening veština komunikacije ili coaching da pomognu ovom timu u razvoju?

        Transakciona analiza nam, između ostalog, pomaže da analizirajući lični stil komunikacije sagledamo kako komuniciramo danas i kakav podsticaj šaljemo drugima u komunikaciji. Posledično, kako da lični stil u komunikaciji prilagodimo, kako bi naše poruke maksimizirale šanse za konstruktivne ishode u komunikaciji. Ono što drugi opažaju dok pričamo jesu reči, ton i ponašanje. Na ovaj način, oni opažaju naša funkcionalna ego stanja. I na svaku našu poruku najčešće nesvesno biraju odgovor.

        Ukratko, prepoznajemo 6 funkcionalnih ego stanja:

  • Negujući Roditelj, koji se reflektuje kroz poruke brižnosti o potrebama drugih, ili kroz prezaštićuća ponašanja prema drugima. Na primer: Kako ste, Marko? Kako mogu da vam pomognem?
  • Kritikujući Roditelj, ukazuje na pravila i norme, kritikuje, opominje, ukazuje na rizike, šta se treba i mora uraditi na poslu. Na primer: Po proceduri, ovaj izveštaj treba da se završi do kraja meseca, što je sutra, Marko.
  • Odrasli, poruke koje dolaze iz ovog ego stanja karakteriše objektivnost, deljenje informacija i racionalno ukazivanje na input – output u organizaciji. Na primer: Znači, ovaj zadatak treba da završim do sutra. Šta onda od ova tri projekta na kojima radim može da sačeka?
  • Slobodno Dete je kreativno, inovativno, otvoreno za brainstorming. Iz ovog ego stanja zaposleni iznalaze kreativna rešenja, autentično se povezuju sa drugima i stvaraju. Na primer: Ovo mi se baš dopada. Hajde da zajedno pogledamo koji su nam naredni koraci.
  • Adaptirano Dete, karakteristično je prihvatanje pravila i ponašanje kojim se izbegava da se bude u nemilosti, dobije kritika ili na bilo koji način uđe u sukob sa autoritetom. U ovom modu skloni smo da prihvatamo obaveza, iako objektivno nema više prostora u radnom vremenu za njih. Na primer: Naravno, potrudiću se da završim do podne.
  • Buntovno Dete karakterišu ponašanja vezana za suprotstavljanje autoritetu, prkos pravilima, preispitivanje pristupa i načina rada. Na primer: Eto, nisam stigao. Neće zbog toga stati cela firma, zar ne?

        Ni jedno funkcionalno ego stanje nije nužno dobro ili loše, svako od njih u određenim okolnostima može da doprinese konstruktivnom rešenju situacije. Na primer, Kritikujući Roditelj je korisan u kontroli posla, a može efikasno ukazati i na kršenje pravila. Reakcije iz Adaptiranog Deteta su korisne kada je korisno pokazati pristojnost i poštovanje pravila. Da bismo komunicirali konstruktivno, korisno je dakle da biramo iz kog ego stanja je najučinkovitije da pošaljemo poruku, i naravno, koje ego stanje sagovornika pozivamo.

        Ipak, najviše u saradnji sa ljudima postižemo kada koristimo ego stanja Odraslog i Slobodno Dete i kada ih pozivamo da iz ovih ego stanja reaguju. Evo i zašto. Zamislite kada bi u toku žustre rasprave dvojice menadžera oko sukobljenih ciljeva (Kritikujući Roditelj – Kritikujući Roditelj) jedan od njih promenio pristup i rekao na primer:

        ”Čujem Vas. Očigledno nam je obojici stalo do ovog projekta. Razmisliću o Vašem predlogu A do sutra. Značilo bi mi da Vi pogledate moj predlog C, šta kažete?”

        Kako bi ova ili slična poruka uticala na dalji tok komunikacije?

        Julie Hay je u svojoj knjizi Transactional analysis for trainers pisala o važnosti prilagođavanja ličnog stila situaciji i cilju komunikacije. Iako je izbor ličnog stila važan, ono što sledi nakon naše poruke (stimulusa) je odgovor sagovornika (reakcija), odakle dobijamo informaciju iz kog ego stanja nam sagovornik odgovara. Dakle, otvara se nova oblast komunikacije, nivo interakcije sa drugima, ili interpersonalni nivo.

        Osnivač transakcione analize Erik Bern je u svojoj knjizi Šta kažeš posle zdravo naveo da svaki put u komunikaciji imamo na raspolaganju 6597 različitih načina, koristeći ovih 6 funkcionalnih ego stanja. Naravno, jedan manji skup od 15 tipičnih obrazaca koristimo češće od preostalih, o čemu ću pisati u nekom od narednih tekstova.

        Da završimo priču sa početka ovog teksta. Šta mislite, ukoliko se zaposlenima najčešće obraćamo iz Kritikujućeg Roditelja, koje ego stanje tipično pozivamo? I koje ego stanje biste savetovali menadžeru sa početka priče da češće koristi, kako bi podstakao proaktivnost?

Lični razvoj sreću pravi ili sreću kvari

Lični razvoj sreću pravi ili sreću kvari

      Otvorila se ta pozicija koju ste priželjkivali. Bio bi to sjajan korak za vašu karijeru. Prilika za profesionalni razvoj. Odlična odskočna daska za vaše karijerne planove. Međutim, nemate baš taj sertifikat koji je neophodan da biste aplicirali. Ne govorite tečno engleski. Nedostaju vam neke veštine i iskustva koja se traže.

      Baš nepovoljan scenario, zar ne?

Lični razvoj i karijera danas idu ruku pod ruku

       Karijerni put umnogome zavisi od veština, motivacije, iskustva i rezultata rada pojedinca. Da bismo išli u korak sa svojim željama, važno je da lični razvoj prati naše aspiracije. Veštine koje su nam potrebne se po pravilu ne razvijaju preko noći. Nije dovoljno da pohađamo kurs da bismo ovladali veštinama. Takve aktivnosti, iako korisne, ukoliko su izolovani događaji, vremenom izgube efekat i ne budu integrisane u ponašanje na poslu. Uspeh je najčešće rezultat kumulativnog ulaganja u lični razvoj.

Lični razvoj je u našim rukama

     Nekada zaposleni imaju ”sreće” jer ih sistem u kome rade usmerava u učenju, međutim, taj mehanizam nije povoljan za pojedinca. Ne kažem da je nužno loš. Smatram da je pre svega važno da u svojim rukama držite kompas vašeg razvoja. To znači da ste svesni svoje svrhe, potencijala, snova i razvojnih potreba, i da iz te pozicije nadalje birate svoj pravac u ličnom i profesionalnom razvoju.

      U narednom koraku je sjajno kada se na tom putu vi i poslodavac dogovorite o razvojnim aktivnostima koje služe vašem najvećem dobru.

      U obrnutoj situaciji, može se dogoditi da reaktivno pristupate svom razvoju, da uzimate samo ono što se nudi, da odrađujete razvojne aktivnosti koje doživljavate kao nametnute. Posledično, efekat učenja i primene znanja i veština je daleko manji od željenog, neintegrisan sa našim aspiracijama, lako nestaje ili ostaje na nivou informacije.

Oblasti ličnog razvoja

      Svi znamo šta bi se dogodilo kada bismo 10 litara vode sipali u akvarijum kome nisu fiksirane ivice. Slično se dešava kada iniciramo razvojne aktivnosti, a da pri tom nismo sagledali sve naše razvojne potrebe. Možemo govoriti o pet oblasti razvoja: umni, telesni, emocionalni, duhovni i socijalni razvoj.

      Za umni razvoj se vezuje sticanje znanja, kao i sam pristup učenju. Nije dovoljno samo da čitamo knjige, blogove, slušamo podcaste. Važno je šta zatim radimo sa tim informacijama. Kako im pristupamo, obrađujemo, primenjujemo.

      Telesni aspekt podrazumeva da pokažemo brigu o svom telu, kondiciji i fizičkom blagostanju. Nedavno sam pročitala blog jednog pisca koji u pripremi za pisanje ističe važnost izbora stolice na kojoj sedimo. Jer postizanje jednog cilja u ličnom razvoju, na primer umnom, ne bi trebalo da podriva blagostanje u drugim aspektima, u ovom slučaju, telesnom.

      Razumevanje emocija i preispitivanje svojih uverenja i značenja koja pridajemo situaciji, način na koji prihvatamo sebe i druge, predstavljaju važne segmente ličnog razvoja. Nekada u procesu sazrevanja spontano odbacujemo uverenja koja su zastarela i ne služe našem dobru. A nekada ih je lakše prevazići uz profesionalnu podršku psihoterapeuta ili coacha.

      Duhovni aspekt razvoja je negovanje veze sa svojim duhovnim bićem, uočavanje povezanosti sa čovečanstvom, planetom, univerzumom. Isto tako, razumevanje svog životnog puta, stremljenja i svrhe postojanja. Duhovni razvoj podrazumeva one aktivnosti kojima postižemo unutrašnji mir i doživljaj prisutnosti. Primer ovakvih aktivnosti su meditacija, prepoznavanje i bavljenje svojim sistemom vrednosti, etičkim principima i slično.

      Socijalni aspekt podrazumeva negovanje svih veština i znanja koji su nam potrebni za kontakt sa ljudima u našem okruženju. Tu spadaju razvoj interpersonalnih veština, učenje jezika i slično.

Odakle krenuti?

      Oblasti ličnog razvoja su međuzavisne. Na primer, stičemo znanja koja su u skladu sa našim nivoom svesti, tragamo za veštinama koje će nam pomoći da razvijemo samopouzdanje, i slično.

      Može se dogoditi da nas nedovoljno bavljenje nekom od oblasti ličnog razvoja sputava i ograničava. Na primer, voleli bismo da imamo kvalitetne odnose sa ljudima u našem okruženju, ali ne shvatamo povezanost sa drugima.

      Iako lični razvoj zvuči kao – lična stvar pojedinca, ipak je korisno da na putu ličnog razvoja imamo saveznike. Oni nas mogu podržati da izaberemo zonu narednog razvoja. To mogu biti mentor, coach, psihoterapeut ili supervizor, u zavisnosti od trenutne potrebe. Važno je da u svakom trenutku znamo gde smo i u kom pravcu je za nas dobro da se krećemo.

      Da bismo vam olakšali prvi korak, napravili smo kompas ličnog razvoja. Kompas vam pomaže da u jednostavnim koracima dođete do zaključka odakle da krenete, koji su vaši prioriteti u ovom trenutku. Možete ga besplatno preuzeti ovde.

Benefiti Transakcione analize za lični i profesionalni razvoj

Benefiti Transakcione analize za lični i profesionalni razvoj

        Interesovanje za Transakcionu analizu sam razvila tokom osnovnih studija iz psihologije. Humanističke škole u psihoterapiji, gde spada i Transakciona analiza, najviše su odgovarale mom uverenju da se ljudi razvijaju i rastu, i da imaju moć da transformišu svoj život. Osnovna filozofija Transakcione analize, pretočena u stav Ja sam Ok, Ti si OK, odlično se uklopila u moje težnje da kao psiholog zauzmem stav koji je zdrav i za mene i za moje klijente.

        Upisala sam edukaciju iz Transakcione analize, dok sam još bila na 3. godini osnovnih studija psihologije. Ova odluka je značajno oblikovala moj profesionalni i lični razvoj u pozitivnom smislu. Danas, gotovo 20 godina od moje prve edukacije iz Transakcione analize, smatram da je Transakciona analiza značajno uticala na moj lični i profesionalni razvoj. Evo u čemu su osnovni benefiti.

Učvršćivanje pozicije poštovanja sebe i drugih

         Transakciona analiza sigurno nije jedini pravac u psihologiji gde ćete se susresti sa filozofijom poštovanja sebe i drugih. Ipak, Transakciona analiza je zasnovana na ovom principu, i u okviru škole ćete pronaći brojne koncepte, tehnike i čitav etički kodeks koji prate TA praktičari.

        Ukoliko imate sreće da još tokom studija upišete program Transakcione analize, imaćete priliku da radite na razvoju vašeg profesionalnog stava i vrednosnog sistema, dok još niste ušli u praksu. Nemoguće je da naučite i koristite koncepte transakcione analize, ukoliko ne živite vrednosti koje su u osnovi ovog pravca. Transakciona analiza nas uči da je svako ljudsko biće vredno, da ima pravo na ispunjenje svojih potreba. Uz ovo pravo na samoaktualizaciju, dolazi i lična odgovornost. Mi ne možemo da sprovedemo promenu umesto našeg klijenta, bilo da je on na psihoterapiji, na coachingu ili je naš klijent neka organizacija.

        Transakciona analiza je osnažila moj osnovni stav prema sebi, drugima i svetu. Kroz edukaciju sam imala priliku da preispitam svoja uverenja, da razvijam i negujem ona koja su me podržavala u ličnom rastu. Tokom karijere bila sam deo različitih kolektiva koji nisu nužno polazili iz stava Ja sam OK, Ti si OK. Ipak, ovo uverenje je za mene predstavljalo osnovu za uspostavljanje konstruktivnih odnosa, bez obzira na snagu ustoličenih ne OK odnosa.

Više edukacija u jednoj

        Programi Transakcione analize pomažu da razvijete interpersonalne veštine. Koncepti Transakcione analize su primenljivi u razvijanju veština komunikacije, kulture davanja, traženja i primanja fidbeka, upravljanja i razrešenja konflikata, upravljanja vremenom i organizacijom, rukovođenja drugima, liderstvo i drugi. Ove veštine su vam neophodne da biste bili uspešni na radnom mestu ili u interakciji sa drugima. Organizaciona Transakciona analiza prevodi osnovne koncepte transakcione analize u poslovni kontekst i pomaže vam da ova znanja primenite na radnom mestu.

       Dobra edukacija vas podstiče da pored sticanja znanja radite i na svom ličnom razvoju. Kako su svi ovi koncepti primenljivi u našem životu, u manjoj ili većoj meri, u zavisnosti od naše spremnosti i motivacije, edukacija iz Transakcione analize će vas podstaći da otkrivate i prevazilazite svoje blokade u primeni stečenih veština i znanja.

Prepoznajte blokade, izbegnite nekonstruktivne obrasce ponašanja

        Postoje li situacije za koje mislite da nisu rešive? Svaki koncept koji naučite na edukaciji iz Transakcione analize pruža vam mogućnost da sagledate vašu mapu realnosti, da preispitate zastarela uverenja, obrišete nepostojeće zidove i ucrtate sve one mostove (snage) koje niste do sada videli. Isto tako, moći ćete da prepoznate nekonstruktivne obrasce u svom okruženju i na radnom mestu, i da razvijete zdrave načine da sa njima izađete na kraj. I još više, moći ćete da napravite zdravo okruženje za rad.

Mogućnost da ponovo napišete svoju priču

        Prema Transakcionoj analizi, ljudi tokom ranog detinjstva napišu scenario za svoju životnu priču, odrede njen tok i krajnji ishod. Tokom života, bitni događaji uglavnom služe da se ovaj životni skript potvrdi, što ograničava našu autonomiju i mogućnosti da živimo koristeći naše snage i razvijajući potencijale. Uz pomoć edukacije iz TA imate mogućnost da prepoznate i pokrenete reviziju vaše životne priče jer kako bi osnivač TA Eric Berne rekao ”Rođeni smo kao prinčevi i princeze ali nas je proces civilizacije pretvorio u žabe”.

Šta je Transakciona analiza

Šta je Transakciona analiza?

Danijela Đurić

Šta je transakciona analiza?

Transakciona analiza, ili skraćeno TA, je socijalna psihologija, predstavlja širok spektar teorija i alata koji se koriste za razumevanje i rast pojedinaca i organizacija. Iako je izvorno potekla iz psihoanalize, TA se razvila kao humanistički pravac u psihologiji, razrađujući osnovne koncepte za razumevanje ljudske prirode i potencijala za rast: potencijal za rast, dozvola za autentičnost i kreiranje (samo)zaštite. Transakciona analiza je širi pojam od uloga koje možemo da imamo kao profesionalci: psihoterapeut, coach, trener, fasilitator. Govoreći u metaforama, TA možemo da zamislimo kao naočare ili sočiva koja nam pomažu da bolje razumemo sebe, druge i okruženje.

 

Ko je osnivač transakcione analize?

 

Osnivač TA je Erik Bern (Eric Berne), psihijatar i psihoanalitičar, poreklom iz Kanade. Pre II svetskog rata Berne je radio na psihijatriji, na osnovu čega je tokom ratnih okolnosti bio angažovan kao psihijatar pri vojsci. Po završetku rata, Bern se posvetio proučavanju i istraživačkom radu, te u tom periodu razvija rane teorije i osnovne koncepte koji se danas koriste: ego stanja, strukturiranje vremena, igre, stroukovi.

 

Berne se edukovao za psihoanalitičara i aktivno se bavio unapređenjem psihoanalize i njenih koncepata. Njegov pristup nije naišao na razumevanje i odobrenje psihoanalitičara tog vremena, pa je njegov zahtev za članstvo odbijen sa obrazloženjem da on još uvek nije spreman. Ovakav razvoj događaja je inspirisao Berna da razvije novu školu, koju je nazvao Transakciona analiza, zasnovanu na njegovim razmišljanjima o strukturi i dinamici grupe, ličnosti, njenom razvoju i potencijalu za rast i promenu.

 

Kako je transakciona analiza dobila ime?

 

U vreme kada je transakciona analiza još uvek bila ideja u umu svog osnivača, psihoterapija je trpela kritike da nema naučnu jedinicu za merenje i proučavanje (Harris, 1967). Bern je osnovnu naučnu jedinicu u transakcionoj analizi nazvao transakcija. Transakcija se sastoji iz transakcionog stimulusa i transakcionog odgovora. Na primer, nedaleko od ulaza u direkciju kompanije stoji novi kolega kojeg ste juče upoznali. On vam domahuje, vi mu otpozdravljate. Ova razmena izmedju vas je jedna transakcija. Posmatranje transakcija je postala osnova za uočavanje obrazaca u ponašanju pojedinca i grupa, kao i osnova za prepoznavanje i razvoj ostalih koncepata i teorija u transakcionoj analizi, po čemu je i čitav pravac dobio ime.

 

Oblasti primene transakcione analize

 

            Iako je transakciona analiza poznata kao psihoterapijski pravac, TA nalazi primenu i u organizacijama, kao i u oblastima savetovanja i edukacije. Iako sve četiri oblasti primene potiču iz istog izvora, edukacija za rad u svakoj od oblasti primene TA je drugačija. Radi se  o 4 različita referentna okvira u kojima se odvija edukacija. Samim tim, kroz edukaciju se razvija snaga ili potentnost polaznika edukacije da se bave određenom primenom TA u svom radu.

Primena TA u psihoterapijskom radu je najzastupljenija u našoj regiji. U okviru ove edukacije studenti uče da prepoznaju psihopatologiju i da razviju veštine kako da podrže razvoj autonomije kod klijenata koristeći teroiju i metodologiju TA. Fokus je na prošlim iskustvima, na prevazilaženju prepreka nastalih u prošlosti, kako bi osoba mogla spontano, u punom potencijalu da reaguje na situaciju ovde i sada. Na primer, tražićete da radite sa profesionalnim psihoterapeutom ukoliko imate simptome depresivnosti, ili imate dijagnostifikovan neki psihopatološki poremećaj.

 

            TA u savetovanju ima široku primenu u socijalnom radu, socijalnoj pravdi, inkluziji, neformalnom učenju, medijaciji, humanitarnom radu i slično. U savetovanju je fokus u radu sa mentalno zdravim ljudima koji trenutno prolaze kroz neku vrstu krize, ili koji žele da razviju nove načine rešavanja izazovnih situacija kroz koje prolaze u svakodnevnom životu.  Fokus je na zadovoljstvu svojom svakodnevicom, na lakoći življenja. U savetovanju nije fokus na ozdravljenje već na osnaživanju, proširenju svesti o sebi i razvoju autonomije. Na primer, potražićete TA savetnika ukoliko je umrla vama draga osoba i trenutno prolazite kroz proces tugovanja, ukoliko ste u procesu razvoda braka i slično.

 

            TA ima primenu i u edukaciji, počevši od edukacija u školi, što podrazumeva rad sa učenicima i studentima, kao i rad sa učiteljima, nastavnicima i profesorima, edukacije odraslih koji žele da razvijaju veštine i uče, kao i edukacije roditelja i edukacije u zajednici. TA u edukaciji ima primenu u formalnom i neformalnom obrazovanju i nudi dragocene pedagoške alate, što otvara novu dimenziju primene TA u pedagogiji. Edukacijska TA vam, na primer,  može biti interesantna ukoliko radite u školi ili nekoj drugoj obrazovnoj ustanovi, i želite da unapredite svoje veštine rada sa učenicima ili studentima.

 

Organizaciona transakciona analiza podrazumeva rad u organizaciji i za organizaciju. Ono što me posebno inspiriše u primeni TA u organizacijama je zoom in – zoom out princip. Organizaciona TA nudi koncepte kroz koje sistemski posmatramo organizaciju, uzimajući u obzir 4 nivoa na kojima funkcioniše organizacija: individualni, interpersonalni, grupni/ timski i organizacioni nivo. Ovi nivoi funkcionisanja jesu povezani, međutim, dinamika između njih nije uvek očigledna. Često u organizaciji opažanje dinamike dovodi do zablude gde se nalazi uzrok problema sa kojim se suočavamo. Ono što vidimo kao uzrok u velikom broju slučajeva je samo simptom koji nas poziva da dublje pogledamo u organizaciju.  Na primer, može izgledati da tim ne funkcioniše zato što je jedan član tima izrazito orijentisan da postigne svoje ciljeve. Verovatno je da će se neke intervencije sprovesti na individualnom nivou, na primer, on će dobiti priliku da pohađa neki trening, ili radi sa coachem kako bi unapredio timski rad. Ili će iz nekog razgloga otići iz tima. Međutim, tim i dalje nije rešio problem, i problem se ponavlja samo u drugom obliku, zato što je izazov zapravo na timskom nivou, u načinu kako je lider postavio standarde rada. Organizaciona TA podrazumeva primenu TA u treningu zaposlenih i lidera, konsultantskom radu, individualnom, grupnom i timskom coachingu, organizacionom razvoju i u upravljanju u organizacijama. Na primer, angažovaćete organizacionog transakcinog analitičara ukoliko želite da održite trening za zaposlene ili za lidere, ukoliko želite da uvedete neke organizacione promene ili želite da radite na organizacionoj kulturi.

 

            Iako svi pravci primene TA polaze od iste TA filozofije, svaki od pravaca je primenljiv u svom polju primene. Važno je da ste informisani o ovim oblastima primene. Na taj način ćete izbeći grešku da angažujete na primer TA psihoterapeuta da radi coaching u vašoj organizaciji, ili da drži trening u vašem timu. Jer TA psihoterapeut ima znanja prilagođena da podrži ozdravljenje pojedinca, ne i razvoj pojedinca i grupe unutar organizacije. Sa druge strane, korisno je da znate da je i odluka TA psihoterapeuta da vam ponudi ovakav rad u organizaciji neetička, i da samim tim neće promovisati etičke odluke u vašoj organizaciji.

 

Šta je organizaciona transakciona analiza?

 

            Organizaciona transakciona analiza je oblast primene transakcione analize u organizacijama. Ukoliko se interesujete kako funkcioniše pojedinac na radnom mestu, kako funkcionišu timovi, kako se odvija razvoj pojedinca i grupa unutar organizacije, šta je organizaciona struktura i kako raditi sa organizacionom strukturom, ko su lideri i zašto su važni za sistem, organizaciju, kako nastaje organizaciona kultura i kako se menja i transformiše, organizaciona TA vam može ponuditi brojne odgovore na ova i slična pitanja.

 

Čime se bavi Organizaciona TA?

 

Eric Berne je još u svojoj knjizi Struktura i dinamika grupa i organizacija iz 1963.godine, otkrio koncepte u radu sa organizacijama i liderima, koji su i dalje aktuelni i primenljivi: 6 Bernovih dijagrama za dijagnostiku organizacije, Organizaciona struktura, Organizaciona dinamika, Autoritet u grupi, 3 uloge lidera, organizaciona kultura i koncept grupnog imaga. Teorije i alate iz Organizacione TA u svom radu mogu da koriste HR menadžeri, coachevi, konsultanti, kao i lideri. Organizaciona TA podstiče zaokret ka sistemskom razmišljanju, sagledavanje organizacije ili tima kao celine, uz razumevanje strukture, dinamike i psihodinamike koja vlada unutar sistema, i time uvodi i razumevanje TA koncepata koji se koriste u individualnom radu u svetlu ispoljavanja i njihove uloge u sistemu.

 

Praksa pokazuje da organizacione intervencije zasnovane na TA teoriji i metodologiji dovode do željene transformacije, promena u organizacionoj kulturi i liderstvu, kao i do unapređenja ljudskih sposobnosti i snaga u organizaciji. Iz tog razloga, naši programi prenose ovakva znanja liderima i HR profesionalaca, poštujući ujedno TA filozofiju i koncepte u realizaciji samih programa.

 

Organizacioni transakcioni analitičar vam može pomoći u organizaciji na mnogo načina:

  1. U dijagnostici i razumevanju šta se zapravo dešava u organizaciji i koju minimalnu promenu da napravite kako biste unapredili efikasnost.
  2. U dizajnu i implementaciji razvojnih programa, realizaciji treninga za zaposlene i lidere.
  3. U organizaciji i realizaciji individualnog, grupnog i timskom coachinga
  4. U radu sa liderima, timovima i organizacijom na implementaciji promena, transformaciji i na organizacionoj kulturi.

 

Osnovna filozofija ”Ja sam OK, ti si OK”

 

Osnovna filozofija TA je zasnovana na međusobnom poštovanju bića: Ja sam OK, ti si OK, možemo dodati i: oni su OK. U osnovi je uverenje da kao biće jesmo jednako vredni kao i drugi ljudi na planeti i da ujedno to važi i za ljude oko nas i sve one koji čine naš sistem. Svako od nas ima pravo na svoje potrebe, misli, osećanja i ponašanja. Iz ove pozicije poštovanja sebe i drugih, moguće je graditi konstruktivne odnose sa drugima. Ovoj perspektivi treba dodati i okruženje. Eko TA je nova oblast koja ima sve širu primenu i podrazumeva razvoj svesti o tome da je pojedinac u relaciji sa drugima u ekološkom okruženju, u širem sistemu nego što su to povezanosti između ljudi, u eko sistemu planete.

 

Gledajući iz ugla učenja i razvoja, transakciona analiza ističe autonomiju kao važan cilj u radu sa ljudima. Bern je prepoznao tri važna aspekta autonomije: svesnost (prisutnost i reagovanje u sadašnjem trenutku), spontanost (mogućnost da se izabere između više različitih načina reagovanja u datoj situaciji i intimnost (sposobnost da u odnose sa drugima uđemo otvoreno, pokazujući svoja autentična osećanja).

 

Koncept izgradnje autonomije ima svoju primenu i u organizacionoj TA. Primenu ovih koncepata možemo sagledati na primerima razvoja organizacije. Recimo da kompanija podstiče svesnost kroz zainteresovanost za mišljenje zaposlenih, i da ih uzima u obzir prilikom donošenja odluka. Podsticanje spontanosti se dešava kroz osnaživanje i razvoj zaposlenih kako bi samostalno obavljali svoj posao, koristeći se svojim znanjima, sa dovoljno prostora inovativnost. Intimnost se gradi kroz otvorenost lidera da ispričaju ličnu priču, pokažu svoju nesavršenost i iskreno interesovanje za zaposlene. Kroz rad sa ovakvim konceptima HR profesionalci i lideri stiču mogućnost da planiraju intervencije sa dubokim razumevanjem njihovog značenja i mogućnošću da predvide efekte svojih intervencija.

 

Kako se postaje organizacioni transakcioni analitičar?

 

Međunarodne TA organizacije regulišu proces sertifikacije i vode računa da se održe visoki standardi u praksi i edukaciji. Dve medjunarodne organizacije koje su za nas relevantne su EATA i ITAA. Prema standardima ovih organizacija, potrebno je zadovoljiti nekoliko preduslova za sertifikaciju i zvanje organizacioni transakcioni analitičar:

  • Edukaciju ste završili kod medjunarodno priznatog trenera i supervizora u oblasti organizacione TA, (P)TSTA-O, minimum 300 sati edukacije, od ukupno 600 sati profesionalne edukacije.
  • Imate minimum 75 sati supervizije od strane (P)TSTA-O, od ukupno 150 sati supervizije.
  • Imate minimum 500 sati rada sa klijentima u oblasti primene koristeći organizacionu TA, od ukupno potrebnih 750 sati rada sa klijentima.
  • Položili ste pismeni i usmeni ispit CTA -O.

 

Edukacija iz organizacione TA treba da vas podrži da realizujete svoje putovanje do međunarodnog sertifikata organizacioni transakcioni analitičar. Edukacije iz organizacione TA koje vode ka međunarodnoj sertifikaciji možete pogledati ovde.

 

 

Pridružite se našoj Newsletter zajednici i saznajte više o organizacionoj TA.

Danijela Đurić
Danijela Đurić growth code - sta je transakciona analiza organizaciona TA

Newsletter

Growth Code novosti

Ukoliko želite da dobijate novosti sa sajta Growth Code unesite vaš email ispod...

ask-2341784__480

Intervju sa Sari van Poelje

Momenat transformacije kroz organizacionu TA

Početak ove priče doseže do zime, tri godine unazad. U to vreme bila sam na prekretnici u životu. Preispitivala sam svoju svrhu i kako da iskoristim svoje znanje i iskustvo iz Transakcione analize. U potrazi za inspiracijom, zatekla sam se sa knjigom u rukama Keeping the TAO Torch Alight: Berne After Reading od autora Sari van Poelje. Nakon dužeg perioda, povratila sam svoje interesovanje za Transakcionu analizu. 

”Volela bih da upoznam autorku!”

Ova knjiga mi je ponudila više od znanja.  Pronašla sam i uvide i implikacije – veliki izvor ideja za primenu Transakcione analize na radnom mestu. Pitala sam se ko je autor?  Posetila sam website Intact Akademije koju je Sari osnovala, kontaktirala je, i tako smo se upoznale. Sari je međunarodni coach i ekspert za agilnost i inovativnost. Ono što njen pristup čini drugačijim je transformacija koju kreira u procesu učenja, koristeći bogato iskustvo i znanje kao licencirani TSTA. 

Hajde da pričamo o primeni Transakcione analize u organizacijama

Predstavljam vam delove naših razgovora koji su mene inspirisali da koristim Organizacionu Transakcionu analizu kao resurs u učenju i u mojoj praksi konsultanta i coacha. 

Pretrpani smo prilikama za učenje i razvoj. Zašto programi Intact Akademije? 

Sari: Intact Akademija više od 35 godina akredituje coacheve, lidere i konsultante u 10 zemalja. Mi smo treneri sa iskustvom u obukama i coachingu, i što je još važnije, svi smo bili na liderskim pozicijama u organizacijama. Samim tim, kada obučavamo druge, mi to činimo iz iskustva i fokusirani smo ne samo na to šta treba učiniti nego i kako to tačno sprovesti. Mi verujemo da su coachevi, konsultanti i lideri alat u svom radu i zato vodimo računa da u našim obukama lični razvoj zauzima podjednako važno mesto kao i profesionalni razvoj.  Naši učesnici postaju i izvanredni profesionalci i samosvesni, saosećajni pojedinci. 

Kako TA doprinosi rastu biznisa?

Sari: Transakciona analiza predstavlja metodologiju i alat za transformaciju pojedinaca, grupa i organizacija. Na nivou pojedinca TA pomaže osobi da bolje upozna sebe, da efikasno komunicira i da promeni svoju životnu priču u najinspirativniju i najmoćniju moguću verziju.  Na grupnom i organizacionom nivou TA nam omogućava da radimo na unapređenju učinka, saradnje i na kreiranju kulture zasnovane na vrednostima i etici, što podržava rast organizacije u njenom okruženju. 

Kada je pravo vreme da se postane coach?

Sari: Moja sugestija je da osoba stekne izvesno radno i životno iskustvo kako bi radila kao profesionalni coach. Ipak, smatram da nikada niste premladi da krenete da učite coaching veštine. Ja sam krenula u 22. godini i još uvek učim 35 godina kasnije 

Kako team coaching doprinosi profesionalnom razvoju?

Sari: Team coachevi moraju da ovladaju veštinama individualnog i sistemskog coachinga.  Sistemski pristup pomaže da se sagleda tim kao celina i kao vaš klijent. Takođe, podstiče razmišljanje o tome kako granice, uloge, dinamika i kultura utiču na nas kao pojedince. Ili, kako ponekad pojedinci ”nose” problem celog tima.  Team coaching vam pomaže da osmislite kako ćete korak po korak da uspostavite jasnu strukturu, odnose u kojima vlada saradnja i kulturu koja podržava inovativnost. 

Svet prolazi kroz velike promene, mi se menjamo i živimo novu realnost. Zašto team coaching danas? 

Sari: Organizacije nisu skup pojedinaca. Organizacije su skup timova. Team coaching je danas važniji nego ikad. “Ako uspemo da pomerimo paradigmu sa individualne koristi ka kolektivnoj odgovornosti, moćićemo zajedno da rešimo velike probleme sa kojima se svet suočava danas.”

8DBD1F27-BEE8-4C40-AF06-C9674667C5F9

Hvali me, ne kvari me

Postoji jedna bajka zbog koje sam se upisala na prvi program iz Transakcione analize i zainteresovala se za temu kulture feedback-a. U toj bajci, kao i u svakoj dobroj bajci, postoje dobra vila i zla veštica. Dobra vila podseća ljude da poseduju neiscrpni izvor ljubavi i podrške za sebe i za druge. Zla veštica uokolo obmanjuje ljude da poseduju ograničen kapacitet za ljubav i podršku. U tom duhu im prodaje različite veštačke zamene koje mogu da koriste u odnosima. 

Tada, dve decenije unazad, duboko me se dojmila bajka, koja između ostalog ljude podseća da pohvale imamo u neograničenim količinama jedni za druge, i da su svi strahovi oko deljenja i traženja pohvale iracionalne tvorevine vaspitanja. 

Često se tokom razvojnih programa povede diskusija treba li na radnom mestu upućivati pohvalu? Uglavnom su učesnici saglasni da će pohvala proizvesti efekat opuštanja u timu, ili da neće biti ozbiljno shvaćena. Ispostavi se da kada pričamo o veštinama upućivanja feedback-a ljudi najčešće misle na tehnike davanja kritike. U poslovnom svetu mi često zaboravimo na važnost upućivanja pohvale. Ispostavi se da je upravo to segment davanja, primanja i traženja feedback- a koji nam najviše nedostaje.

Prema istraživanju sprovedenom još davne 1939.godine (M.F.Losada), najučinkovitiji timovi su se razlikovali od prosečnih timova po izraženom prisustvu pohvale u odnosu na kritiku, u razmeri 5,6 : 1, za razliku od prosečno učinkovitih timova kod kojih je odnos pohvale i kritike bio poražavajućih 0.36 : 1. Timovi u kojima je priznanje za doprinos i pokazane kompetence na radnom mestu sve vreme prisutno se efikasno i konstruktivno susreću sa izazovnim ciljevima. Ukoliko odemo korak dalje, lideri samim izborom na šta će odreagovati davanjem feedback-a odlučuju koja ponašanja će u timu podržati. Sva ono ponašanja koja su ignorisana vremenom imaju tendenciju da se ugase. 

Šta ukoliko se u nedostatku pohvale gase konstruktivna ponašanja u timu? Kako preokrenuti proces u pravcu kulture u kojoj se svaki pojedinac u timu oseća osnaženim da napravi korak dalje? Uključite se u neki od naših programa da biste o tome saznali više.